Deset zanimljivosti o Dubrovniku

Povijest koja je dugačka i sadržajna kao ona dubrovačka obiluje fascinantnim podacima i pričama. Ovdje smo probrali naših deset najdražih:

1. Stari Grad Dubrovnik UNESCO-va je kulturna baština još od 1979. godine. No, jeste li znali da se Dubrovnik diči još jednim UNESCO-vim blagom? Festa Sv. Vlaha, kada Grad 3. veljače slavi svog parca predivnom procesijom, 2009. godine upisana je na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine.

2. Nakon potresa koji je 1979. zatresao Grad, arheološka istraživanja ispod katedrale otkrila su bizantsku baziliku, vjerojatno građenu između 7. i 9. stoljeća te obrambeni zid najvjerojatnije iz 5/6-og stoljeća. Ova nam otkrića sugeriraju da je Dubrovnik stariji od onog što se prvotno mislilo, a to je da je Ragusa osnovana u 7. stoljeću.

3. Čak i prije nego što je postao neovisna republika, Dubrovnik je imao knjigu zakona, Statut. Proglašen 1272. i proširen kroz vrijeme, sastojao se od osam knjiga koje su regulirale sve od dobre vladavine i sudstva do obiteljskog, građanskog i pomorskog prava. Odredbe o pomorskom osiguranju bile su neke od prvih te vrste u svijetu.

4. Dubrovačka je Republika zabranila trgovinu robljem 27. siječnja 1416. Potrajalo je do kraja stoljeća dok ropstvo nije nestalo, no svejedno, sve se to dogodilo skoro 400 godina prije nego u SAD ili UK.

5. Franjevačka apoteka neprekinuto radi kao javna ljekarna od 1317. godine što je čini jednom od najstarijih europskih ljekarni po kontinuitetu rada. Danas se tamo kupuju predivne kreme pripremljene prema starim recepturama.

6. Poznati židovski doktor iz Portugala, Amatus Lusitanus, radio je u Dubrovniku nekoliko godina u 16. stoljeću. Tijekom tog vremena, sastavio je sveobuhvatnu listu simptoma srčanog udara te opisao strukturu unutarnjeg uha.

7. Stari grad još je 1296. imao kanalizaciju, a tekuću vodu već 1438. godine.

8. 1377. godine, Vijeće je odlučilo da svi dolazeći brodovi, posade i putnici moraju proći trentinu – 30-dnevnu izolaciju prije nego im se dopusti ulaz u Grad. Kasnije je taj period produžen na četrdeset dana i nazvan karantena, prema talijanskoj riječi ‘quaranta’ za četrdeset.

9. Mnogi su se važni znanstvenici rodili u Dubrovniku, ali možda najpoznatiji jest polimat Ruđer Bošković. Ovaj znanstvenik i isusovac djelovao je kao fizičar, matematičar, filozof, diplomat, pjesnik i teolog. Zbog velikih doprinosa astronomiji danas se jedan mjesečev krater naziva Boškovićev krater.

10. Već i ptice na grani znaju da je Dubrovnik odglumio Kraljev Grudobran u seriji Igra prijestolja, ali možda će vas iznenaditi da je prvi film ikad snimljen ovdje bio Monna Vanna u režiji Eugena Illésa davne 1916.