Dubrovački ljetnikovci

‘Otium’, stara filozofija slična današnjem ‘mindfulnessu’, nadahnula je ne samo izgradnju dubrovačkih renesansnih ljetnikovaca, već i život u njima. I danas, Ljetnikovac Natali ostaje mjesto gdje možete pronaći svoj ‘otium’.

Nakon što je Grad potpuno utvrđen, njegovim stanovnicima brzo postaje jasno kako to baš i nije najugodnije mjesto za život tijekom vrućih ljetnih mjeseci. Stoga plemstvo, a ubrzo potom i bogati trgovci, počinju graditi ladanja izvan gradskih zidina.

Prva takva imanja najčešće su se nalazila blizu mora. U to vrijeme, bilo je lakše i sigurnije putovati morem nego kopnom, pa se zato danas veliki broj reprezentativnih imanja nalazi na Elafitskim otocima. Na kopnu, u malom mjestu Trsteno na samoj obali mora, ladanje obitelji Gučetić/Gozze jedan je od najbolje očuvanih ladanjskih posjeda. Danas je tamo svjetski poznat Arboretum Trsteno koji je otvoren za posjetitelje (jeste li možda raspoloženi za izlet?)

Izgradnja dubrovačkog vodovoda u 15. stoljeću otvorila je mogućnost gradnje na obroncima Srđa, bliže gradu. Naša današnja adresa, Gornji Kono, doslovno se odnosi na gornji kanal dubrovačkog vodovoda. Kao dio te rute, ovo područje cvjeta kroz narednih 200 godina.

Vjeruje se da temelji Ljetnikovca Natali potječu iz 16. stoljeća, a ono što znamo jest da je naše ladanje sigurno postojalo u vremenu poslije potresa 1667. To na neki način ima smisla, s obzirom da znamo da su najstariji poznati Nataliji živjeli na otoku Lopudu u 15. stoljeću. U Dubrovniku se uzdižu u vremenu poslije potresa, kada su primljeni u plemićke redove.

Ljetnikovac Natali ima mnoge karateristične značajke dubrovačkih ladanja. U središtu unutarnjih prostora prizemlja i prvog kata su predivne saloče s visokom stropovima. Na imanju je nekoliko sporednih objekata, od štala do gustijerni, čija je svrha bila da omoguće održivost imanja. Sjenovita šetnica prolazi kroz uređene renesansne vrtove i vodi do glorijeta s predivnim pogledom, jednom naprosto savršenom mjestu za promišljanje bitnih životnih pitanja.

Bez obzira na lokaciju, dubrovački su ljetnikovci dijelili zajedničku filozofiju, onu takozvanog ‘otiuma’. Ova se latinska riječ danas prevodi kao ‘dokolica’, ali joj je značenje potpuno drugačije od ispijanja koktela kraj bazena, kako mi danas često zamišljamo dokolicu. Onda vrijeme nije bilo novac, kako se danas često govori; vrijeme je bilo božji dar.

Pojam otium odnosi se na vrijeme posvećeno njegovanju ljudske duše; to je period u kojem možemo odlučiti kako najbolje i najplemenitije provesti svoje vrijeme??. Samu ideju otiuma moguće je naći i u Senekinoj knjizi iz 1. stoljeća, De Otio, ‘O dokolici’.

Ovakva su antička razmišljanja inspirirala mnoge renesansne ljude, a među njima i Nikolu Gučetića koji je mnoga ljeta provodio na ladanju u Trstenom. On je zapisao da je ‘vrijeme život’ i da moramo pažljivo promišljati što činiti s tom prevelikom privilegijom.

Otium je točno to – vrijeme kao privilegija, a dubrovačka ladanja, među njima i Ljetnikovac Natali, najbolja su mu pozornica. Sa svojim zamamnim vrtovima, ugodnim interijerima, nadahnjujućim šetnicama i meditativnim privatnim prostorima, negdje između vita activa i vita contemplativa, u ljetnikovcima se njegovao prostor za traženje i istraživanje onog istinskog sebe.

U Ljetnikovcu Natali, mi i danas njegujemo taj prostor za vas.